-
Sa duguljastim poluovalnim korpusom, Koža je probušena a 9 mijesta. Vrat je sa sztražnje strane obao, a sa gornje ima 4 brida. Na vrhu ima dvoje paralelne neke ljudske glave na dugim vratovima spojene pri vrhu tupim rogom koji ih... Vijak ima izrezanu jabuku u obliku dvostruke linije četverostruke pitamide-tačkastu glavicu na vrhu. Korpus je ukrašen sa dvije reljefno svedene zmije, zaobljeni puškom, te reljefni trokutnim deltoidnim motivima. Na poboju su 4 lučna otvora oko krsta u sredini udubljene, a dijelom istaknute plohe pokrivene su tačkicama. Na prednjoj strani vrata piše ćirilicom: "Miloš Krstanović, g.1924, a plastične glave produžuju se u reljefne ruke i noge, a iz njih je čaša i boca.
-
Zlatnosmeđa patina.Okrugli privesak u obliku kormila
-
-
Zlatnosmeđa patina. Poznolatenska fibula samostrelne konstrukcije, sa glavom od jednostranog dužeg spiralnog navoja, pravogaone T-pločice i spoljne tetive, ima visoko profilisani luk, delimično sastruganog površinskog sloja, ukrašen jednim plastičnim kuglastim zadebljanjem. Noga se završava kuglastim ispupčenjem i pločastim držačem igle.
-
-
-
Koje s dodnje strane imaju izrađenu u komadu i sviralu u jednom cijevi. Pisak joj je okrenut obrnto. Drvo i način ukrašavanja slični su kao kod br. 4104. Na ravnim plohama gornjh dipala dvojnica isti se motivi crtica u redovima, te 2 kvadrata podijeljena na po 9 dijelova s upisanim kosim krivičastim ili crticama u okomitom i vodoravnom smijeru.
-
Zelena patina.Grivna, otvorenih krajeva, sa tragovima urezanog linearnog ukrasa.
-
-
-
Sječivo je odbitak čija je dužina dva puta veća od širine. Najčešće je pravilne forme, paralelnih ivica i sa paralelnim negativima prethodno odbijenih sječiva
-
Zlatnosmeđa patina.Okrugla perforirana pojasna kopča, sa upisanim ravnokrakim krstom i kukicom na unutrašnjoj strani.
-
-
-
-
Pragovedo (lat. Bos primigenius) je predak domaće stoke, izumrla vrsta velikih divljih goveda koja su naseljavala Evropu, Aziju i Sjevernu Afriku. Izgled im je rekonstruisan na osnovu skeletnog materijala, istorijskih opisa ali i na osnovu praistorijskih pećinskih crteža. Bio je jedan od najvećih biljojeda u postglacijalnoj Evropi. Veličine su im varirale u zavisnosti od regiona a pojedinci su dostizali i težinu od oko 700 kg, ali i do 1500 kg.
-
A : VIRTVS PROBI INVICTI Bista imperatora na lijevo sa šljemom i oklopom, kopljem i štitom. R : CONCORD MILIT P XXI Konkordija stoji sprijeda, glava na lijevo, drži u svakoj ruci vojnički znak.
-
Prsten, trougaonog presjeka karike, otvorenih krajeva, na koje je aplicirana "glava", izrađena u tehnici imitacije granulacije i filigrana, u obliku kapote uokvirene reljefnom bordurom, sa strana flankiranom sa po tri krupne pseudogranule postavljene u obliku trogla.
-
A : MAGYAR KIRALYI VALTO PENZ , 1892 U sredini kruna Sv. Stefana. R : 20 , FILLER , K B Okolo je vijenac.
-
-
A : Tugra sultana Abdul Medžida, godina (vladavine) 19. R : Svijetla mu pobjeda, kovano u Konstantiniji, 10 para, 1255. (AH).
-
-
Zelenkastozlatna patina,trostriki žičani spiralni navoj
-
Stepski nosorog (lat. Stephanorinus hemi toechus) je izumrli rod nosoroga autohtonog u sjevernoj Evroaziji, a koji su živjeli od starije do rane faze mlađe pleistocenske epohe. Imali su dva roga i bili su relativno veliki nosorozi. Težili su preko 3.000 kg, bili su visoki između 1,80 m i 2 m i dugački 3,20 - 4 m. Stepski nosorog najvjerovatnije je bio prilagođen više otvorenim i umjerenim staništima.
-
-
Perla od staklene paste tamno plave boje,valjkastog oblika, horizontalnootvorena.
-
-
A : LEOPOLDVS D G S A G H B R , 3 U sredini bista cara na desno. R : ARCHID AVST ... DVX BVR SIL 16 – 96 U sredini okrunjeni dvoglavi orao.
-
.„S” naušnica izrađena od žice, kružnog presjeka, savijena tako da formira kariku, čiji se krajevi preklapaju. Jedan kraj je raskucan i savijen u obliku latiničnog slova S. Drugi kraj karike je ravno odsječen. Na kariku je okačen privjesak – praporac, šupljeg, kruškolikog tijela, sa donje strane krstasto rasječen i ukrašen paralelnim kanelurama, sa kamenčićem u šupljini,širina praporca 1,6 cm, visina praporca 2,2 cm
-
-
-
Zlatnosmeđa patina, dimenzije 4, x 2,6 cm.Pločasti privesak u obliku nepravilnog trougla, čija odstupanja podsećaju naraširena krila i nožice pčele, sa dve petlje i šest funkcionalnih rupica.Centralni deo ukrašen je ćilibarskim zrnom, simetrično raspoređenim
plastičnim kuglicama, kao i nizovima manjih kuglastih ispupčenja duž ivičnih delova.
-
-
A : FRANCISCVS I D G AVST IMPERATOR U sredini bista cara na desno. R : HVN BOH GAL REX A A LO WI ETIN FR D 1815 , 20 U sredini okrunjeni dvoglavi orao
-
-
Niska sastavljena od 8 perli od staklene paste,kruškolikog oblika ( 6 prozirno belih, 2 svetloplave)
-
-
Rukopis
-
-
Sa velikim korpusom čija je ploka poluovalnog oblika, a sa stražnje strane je skošen, vrat je dosta dugačak i tanak, ima otvore sa 6 vijaka, na površini korpusa je 10 rupica, 6 rupica je spojeno zajedno crtom koja se račva na oba kraja (vodoravnim), a 4 rupice spojene okomitom crtom koja se kod svake rupice grana, rukotvorina od drveta.
-
Zlatnosmeđa patina,dimenzije 2,4x 2,2cm. Pločasti privjesak u obliku ptice raširenih krila,sa jednom funkcionalnom petljom.Reljefni ukras čine floralni motiv na vratu i rebra duž krila i repa
-
Zelenkastozlatna patina,privesak u obliku praporca sa nožicom,raščlanjenog tela,čiji centralni dio čini šuplja kugla sa vertikalnim prorezima,glava je polumesečasta, a nožica vretenasta
-
„S” naušnica izrađena od žice, kružnog presjeka, savijena tako da formira kariku, sa jednim krajem raskucanim i savijenim u obliku latiničnog slova S.Drugi kraj karike je ravno odsječen.
-
-
Zelena patina.Grivna, otvorenih krajeva, sa tragovima urezanog linearnog ukrasa.
-
A : K K OESTERREICHISCHE SCHEIDEMUNZE U sredini okrunjeni dvoglavi orao. R : 1 , 1879 Okolo je vijenac.
-
Pećinski medvjed (lat. Ursus spelaeus) Je izumrla vrsta medvjeda koja je živjela tokom gornjeg pleistocena. Pećinski medvjed je bio većeg rasta, zubi su bili prilagođeni hrani biljnog porijekla i imao je izbočinu na čeonom dijelu lobanje. Ostaci pronađeni u Evropi uglavnom pripadaju jedinkama koje su uginule tokom hi-bernacije, starijim jedinkama ili mladuncima, prema čemu se zaključuje da pećinski medvjed nije bio čest plijen čovjeka.
-
Rukopis i štampano djelo
-
Od domaćeg lanenog platna krojen, vezen krstakim vezom čivitli (tamnoplavim) koncem, po sredini rukava izvezeno pet rombova stilizovanih u krst,međusobno povezanih cvijetovima.
-
Fragmentovana narukvica od staklene paste tamno plave boje, sa plastičnimrebrima.