-
Od domaćeg lanenog platna krojen, tehnika veza krstačka pri dnu vezena bordura od domaće čivitli vune i motivima 3, "krivujice", i krstoliki sitni cvijetići, na sredini rukava izvezeni ornamenti zrakastog smijera od motiva "zvončića", po vrhu rukava uska bordurica sastavljena od moriva HIH.
-
Zlatnosmeđa patina, dužina luka 5 cm, dužina spiralne konstrukcije 8 cm. Ranolatenska, fragmentovana fibula tipa Sanski Most, lokalna varijanta čertoza oblika sa spiralnom konstrukcijom, ima pločasti luk, ukrašen uzdužnom kanelurom, sa plastičnim kuglastim završetkom. Spiralna konstrukcija sastavljena je od dvostrukog niza cevastog spiralnog navoja, delimično oštećenog, i jednostrukog niza žičanih petlji. Nedostaju pločasti privesci, viseći dodaci na petljama.
-
-
-
A : IMP C CLAVDIVS AVG Bista imperatora sa zrakastom krunom na desno. R : P III [ TR P II] COS PP Imperator stoji sprijeda, glava na lijevo, drži grančicu i kratak skiptar.
-
-
-
Naušnica izrađena od tanke žice, kružnog presjeka, savijena u obliku karike, čiji je jedan kraj formiran u obliku stošca, spiralnim uvijanjem žice.
-
Od domaćeg lanenog platna krojen, rukom šiven, vezen tehnikom veza krstačkom i prutac domaćom vunom u tamnoplavoj boji konca, pri dnu rukava prišiven poduže potkite, po vrhu rukava široka bordura sastavljena od moriva Z, "krstova" i "kukica", sredina rukava vezena u ornamentu "krstova" sa "kukicama" u sredini formiranih u "veliki krst", na uglovima krsta prišiveni od modre čohe krstovi, po vrhu rukava dva traka modre čohe između kojih je izbezena bordura od motiva "krila.
-
-
-
A : FRANC IOS I D G IMP AVSTR REX BOH GAL ILL ETC ET AP REX HVNG U sredini glava cara na desno. R : 5 , 1900 , COR , QVINQVE CORONAE U sredini okrunjeni dvoglavi orao, okolo vijenac sa krunama.
-
Pragovedo (lat. Bos primigenius) je predak domaće stoke, izumrla vrsta velikih divljih goveda koja su naseljavala Evropu, Aziju i Sjevernu Afriku. Izgled im je rekonstruisan na osnovu skeletnog materijala, istorijskih opisa ali i na osnovu praistorijskih pećinskih crteža. Bio je jedan od najvećih biljojeda u postglacijalnoj Evropi. Veličine su im varirale u zavisnosti od regiona a pojedinci su dostizali i težinu od oko 700 kg, ali i do 1500 kg.