Mali dio našeg kataloga

  • Rudolf II (1576-1612)

    A : RVD II D G RO I S AV G H B R U sredini kraljevski grb sa pet polja. R : PATRO 1607 HVNGA , K – B Bogorodica sa malim Isusom u naručju.

  • gavran

  • Pojasna kopča

    Zlatnosmeđa patina.Pločasta dvodelna pojasna kopča, čija je spoljna površina kružnog dela ukrašena plastičnim floralnim motivom, a unutrašnja ima kukicu za prikopčavanje. Trapezasti deo, sa polukružnim dodacima, ima funkcionalne perforacije

  • Phalacrocorax pygmaeus (Pall.) 1773. – mali vranac (kormoran)

  • Podlaktična kost jelena

    Golemi jelen (lat. Megaloceros giganteus) je izumrli rod jelena čiji su članovi pro-nađeni širom Evroazije a živjeli su od kasnog pliocena do kasnog pleistocena. Bili su važni biljojedi životinjskog lanca tokom ledenog doba. Poznati su i pod nazivima “Irski los” ili “Gigantski los”. Većina članova ovog roda su izuzetno velike životinje koje su favorizovale livade ili otvorene šume, uz većinu vrsta zastupljenih u prosjeku ispod 2 metra nadmorske vi-sine. Bio je visok oko 2,1 metar i imao ukupnu masu 540 do 600 kg, dok su samo njegovi rogovi bili teški do 40 kg i širine do 5 m.

  • Divertimento

    Skica i rukopis

  • Narukvica

    Bakarno-zlatna patina.Spiralna narukvica od tanke žice, sa 2 navoja, prebačenih krajeva sa petljama, ima izduženoovalni pločasti deo, ukrašen plastičnim rebrom, koje je ispunjeno urezanim linearnim motivm. Ivice pločice, poput krajeva,narebreni su.

  • Kutnjak dabra

    Dabar (lat. Castor fiber) je vodena i kopnena životinjska vrsta i najveći glodar sjeverne hemisfere. Jedini je predstavnik svoga roda. Zbijeno tijelo mu je pokriveno gustim crvenka-sto-smeđim krznom. Dužinom tijela doseže 90 centimetara, rep mu je dug oko 35 centimetara i težak je oko 35 kilograma.

  • Porzana parva (Scop.) 1769. – mali barski pjetlić

  • Kečiga Acipenser ruthenus Linnaeus, 1758

  • Kost pete pećinskog medvjeda

    Pećinski medvjed (lat. Ursus spelaeus) Je izumrla vrsta medvjeda koja je živjela tokom gornjeg pleistocena. Pećinski medvjed je bio većeg rasta, zubi su bili prilagođeni hrani biljnog porijekla i imao je izbočinu na čeonom dijelu lobanje. Ostaci pronađeni u Evropi uglavnom pripadaju jedinkama koje su uginule tokom hi-bernacije, starijim jedinkama ili mladuncima, prema čemu se zaključuje da pećinski medvjed nije bio čest plijen čovjeka.

  • Postruška

    Postruška je odbitak koji je najčešće retuširan na jednoj strani. Služila je za obavljanje raznih poslova, posebno pri obradi ulov ljenog plijena.
Pretražite cijeli katalog